Glavna ideja pasivne gradnje jest korištenje sunčeve energije za grijanje u zimskom periodu i sprječavanje upada sunčeva zračenja u ljetnim mjesecima. Osim toga veliku ulogu ima izolacija, te ona na zidovima treba iznositi barem 10 cm, dok prozori trebaju biti barem dvostruki s izolacijskim slojem (zraka ili nekog drugog plina poput argona) te low-e premazom (premaz niske emisivnosti) koji dopušta prolaz topline prema unutra, te smanjuje njeno rasipanje prema okolini.

U smislu orjentacije, objekt se orjentira prema jugu kako bi se maksimalno iskoristilo sunčevo zračenje zimi, dok se od pregrijavanja tijekom ljetnih mjeseci štiti roletama te drugim vrstama zaštite bez čega se temperatura može dizati i 6-8C. Rolete se spuštaju i noću tijekom zimskih mjeseci, kako bi se smanjio gubitak topline kroz prozore. Koristiti se mogu i prirodne barijere poput zelenila gdje krošnje drveća stvaraju hlad i bacaju sjenu na kuću, čime se sprječava pregrijavanje kuće tijekom ljeta, a noću kada je temperatura niža prozori se otvaraju kako bi se prirodnom cirkulacijom zraka kuća hladila.

Značajan utjecaj na ulazak sunčevih zraka ima i postavljanje nadstrešnice na južnoj strani. Važnost nadstrešnice uočio je još Sokrat u davna vremena kada su se kuće gradile bez arhitekata. I tada su ljudi sunčeve zrake nastojali iskoristiti zimi, te se od njih štititi ljeti. Iako su projekti i precizni izračuni bili nedostupni, primjenjivala su se neka osnovna načela.Tlocrt takvih kuća u odnosu na jug bio je vrlo plitak u obliku otvorenog trijema, što je omogućavalo da sunčeve zrake ljeti gotovo uopće ne ulaze u prostor, a zimi kada padaju niže griju cijeli prostor.

Danas kada imamo mogućnost koristiti tehnologiju i prikupljena znanja, možemo puno preciznije i sa manjim odstupanjima definirati načela kojima su se vodili drevni graditelji. Objekte bi trebalo projektirati u skladu s geografskom širinom i upadnim kutevima sunčevih zraka, što zavisi od toga u kojem kraju je kuća smještena. Tako bi kutevi α i β s obzirom na položaj Sunca u sljedećim gradovima trebali biti:

• Zagreb: α = 27° i β = 64°
• Rijeka: α = 27° i β = 64°
• Split: α = 25° i β= 62°
• Dubrovnik: α = 24° i β = 61°