Pasivna Kuća*INFO

Hrvatska u budućnosti ima obvezu graditi pasivne kuće, jer osim što će to biti zakonski propisano, naša zemlja ima za takvu gradnju i posebne uvjete. Neodgovorno je da na rasipnički način trošimo još uvijek velike zalihe plina, pogotovo stoga što smo se opredijelili za održivi razvitak, a osim toga za dvije godine to će u EU biti standard gradnje. Po današnjem službenom propisu o toplinskoj zaštiti Hrvatska može trošiti 89 kilovatsata energije po četvornom metru, a to znači da građevine smiju trošiti dvaput više od najlošije niskoenergetske kuće.

Zagreb ima srednje siječanjske temperature kao Reykjavik na Islandu, dok u to vrijeme Dubrovnik ima temperaturu sjeverne obale Afrike. Ljeti Zagreb ima temperaturu otprilike kao Porto u Portugalu, a Dubrovnik gotovo kao Sahara u Alžiru. Prema tome, u Hrvatskoj bismo trebali graditi barem niskoenergetske, a po ulasku u EU i pasivne kuće.
Smatra se da je prva pasivna kuća izgrađena u Njemačkoj 1991. godine, ali istina je da je prva pasivna kuća izgrađena u Matuljima. Njen vlasnik i arhitekt početkom 80-ih godina prošlog stoljeća bio je Ivo Popović.

Pasivna kuća je super izolirana kuća koja ima ugrađen sustav prozračivanja, pojačanu termoizolaciju u debljini od nekih 30 centimetara za našu klimu, i to u zidu ili na zidu, u podu, u podrumima i u krovištima, ali i odgovarajuće ostakljenje.
Ostakljenje za naše klimatske uvjete ne mora biti trostrukim staklom, pogotovo na južnoj strani. Zimsko sunce treba pustiti u prostor da bi ga grijalo, dok se ljeti prevelik ulazak sunčevih zraka sprječava spuštanjem neke vrste vanjske zaštite od sunca kao što su rolete, vertikalne tende, brisolej, žaluzine. Pasivna kuća mora biti zrako nepropusna, a čak se upotrebljava pojam termos-boce. Negativnosti ove karakteristike kompenzira visoko kvalitetan sustav ventilacije. Prije nego izbacimo zasićeni zrak, njemu se u protu strujnom zračnom izmjenjivaču oduzme toplina, te se njome u rekuperatoru predgrijava vanjski zrak koji ulazi. Zrak se ne miješa, već se samo predaje toplina. Takvim sustavom ventilacije i ljeti i zimi zrak koji ulazi ima približno istu temperaturu, s tim da zimi u kućama može postojati još neki od sustava grijanja.

Pasivna kuća kroz svoj sustav dovoda svježeg zraka i u toplim i u hladnim uvjetima nema potrebu za dodatnom klimom, a takav način hlađenja i grijanja je za vlasnike financijski vrlo isplativ, pogotovo u današnje vrijeme rasta cijena energenata.
U pasivnoj kući nema plamena, nema sagorijevanja i time nema emisije CO2, a njena energetska potrošnja je energetski ekvivalent samo jedne litre loživog ulja po četvornom metru prostora, prosječne visine od otprilike tri metra. Ipak loživo ulje danas nije poželjan energent prvenstveno zbog emisije CO2, već se umjesto njega mogu koristiti drvni peleti ili neki drugi način dogrijavanja.

Cijena izgradnje pasivne kuće u Austriji je do maksimalno 1.500 eura po kvadratu. Gradnja pasivne kuće s najkvalitetnijim materijalima u Hrvatskoj košta maksimalnih 800 eura po četvornom metru, dok se stanovi obične novogradnje iznad Rijeke prodaju po cijeni do 2.000 eura po kvadratu.

Pasivna kuća troši ekvivalent od litre loživog ulja odnosno 15 kilovat sati po četvornom metru godišnje u odnosu na niskoenergetsku kuću koja troši energetski ekvivalent od tri litre loživog ulja godišnje, što je 45 kilovat sati po četvornom metru tijekom godine. U pasivnoj gradnji vrlo je bitan raspored soba i okrenutost prema jugu. Na tu stranu gledaju sobe, a sekundarni prostori su na sjeveru. Na jugu je time i više staklenih površina, a na sjeveru ih je malo.

Pasivnu kuću je moguće izgraditi i od alternativnih, čak otpadnih materijala, tradicijskih i materijala za recikliranje. Stare daske, prešano drvo, hrastove daske, stare opeke i slični materijali pogodni su za izgradnju kvalitetnih, a time i znatno jeftinijih pasivnih kuća što je za sada prava rijetkost u Hrvatskoj. Citirajte tekst na vašim web stranicama